NASLOVNICA, ŽIVOT CRKVE

Može li ovo biti slučajnost? Mise se u Hrvatskoj nisu slavile ‘od Josipa do Josipa’

Jedan je vrlo znakovit argument upravo „ZA“ sv. Josipa. Naime, ove 2020. godine navršava se 150. obljetnica proglašenja sv. Josipa zaštitnikom cijele Crkve Božje.

Ovih dana, promatrajući sve ove događaje oko nas, netko mudro iščitavajući „znakove vremena“ saže ih kratko u maksimu: „Od Josipa do Josipa“, aludirajući na situaciju u kojoj su se Crkva i vjernici našli uslijed proglašenja pandemije koronavirusa, a koja se obistinjuje u činjenici da se Mise s narodom po odredbi hrvatskih biskupa ne slave s narodom nakon svetkovine sv. Josipa (20. ožujka), a najavljena je mogućnost ponovnog slavlja sv. Misa s pukom od 2. svibnja tj. nakon blagdana sv. Josipa Radnika. Može li ovo biti slučajnost? Svakom vjerniku je bjelodano da u Boga nema slučajnosti. On nam uistinu želi dati jasnu poruku na koga nas osobito upućuje u ovim vremenima nevolje: ugledati se na Božjeg poniznog, šutljivog i strpljivog slugu sv. Josipa. 

Foto: Isogood_patrick/Shutterstock

Možda bismo u svojim promišljanjima mogli ipak reći: Slučajnost! Zašto baš sv. Josip, zar nema toliko drugih velikih svetaca i moćnih zagovornika?! Uistinu se ne može ovome prigovoriti jer i u tom mnoštvu nebeskih zagovornika očituje se Božja dobrota i mudrost. No jedan je vrlo znakovit argument upravo „ZA“ sv. Josipa. Naime, ove 2020. godine navršava se 150. obljetnica proglašenja sv. Josipa zaštitnikom cijele Crkve Božje. Na zahtjev crkvenih dostojanstvenika, kao i svega mnoštva vjernika, papa Pio IX. proglašava sv. Josipa nebeskim zaštitnikom sveopće Crkve Katoličke, a svoju odluku objavljuje bulom Quemadmodum Deus na svetkovinu Bezgrješnog Začeća Blažene Djevice Marije 8. prosinca 1870. godine. Koje li sretne okolnosti, tim više, ako znamo da je sv. Josip zaštitnik Vatikana, a pod njegovu moćnu zaštitu stavljen je i pontifikat pape Franje 2013. godine. 

Vratimo se kratko na 1870. da bismo uočili situaciju u kojoj papa Pio IX. svetog Josipa proglašava zaštitnikom svete Crkve Božje. Crkva se našla u isto tako teškim vremenima kušnje kakva su i ova u kojima danas živimo jer ovaj Pontifeks u svojoj buli ističe: „… u ovim teškim vremenima dok se na Crkvu obaraju brojni neprijatelji i napadaju je sa svih strana i nasrću na nju takvom žestinom da bezbožni ljudi izjavljuju da su je vrata paklena već nadvladala.“ Ne nameće li se i nama danas ova napast da upravo ovako i mi gledamo često na našu „crkvenu zbilju“ i pitamo se nije li Crkva „nadvladana“. Ali mi nismo „bezbožni ljudi“ i mi znamo istinu sv. Evanđelja i Isusovo obećanje: „… i na toj stijeni sagradit ću Crkvu svoju i vrata paklena neće je nadvladati.“ (Mt 16, 18)

I naši pradjedovi duboko su vjerovali u ovu I/istinu. A u svojoj mudrosti i jednostavnosti okrenuli su se k Onomu kome je sam Bog povjerio Svoga Sina Jedinorođenca na brigu. Hrvatski sabor i staleži, dana 10. lipnja 1687., proglasili su sv. Josip zaštitnikom hrvatskoga kraljevstva i o tome sastavili tekst na latinskom jeziku kojega hrvatski prijevod glasi: „Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni branitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnoga zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran.“ Stoga je 2017. godine slavljena 330. obljetnica ovog sretnog i nadahnutog odabira Hrvatskog sabora, redova i staleža te je bila proglašena Godina sv. Josipa za područje Zagrebačke nadbiskupije koja je također (znakovito) vremenski bila omeđena dvjema svetkovinama sv. Josipa, odnosno trajala je od 19. ožujka 2017. do 19. ožujka 2018. godine. Tako u ovom nastojanju „iščitavati znakove vremena“ možemo itekao razumjeti da nas puno znakova upućuje na ovog tihog Sveca, ali „glasnog“ u zaštiti i zagovoru svih onih koji mu se utječu. 

laudato.hr

Ako se vratimo još dalje u povijest Božjeg naroda i na „pralik“ sv. Josipa, naći ćemo ga u Josipu egipatskom – Gospodin ga je postavio spasiteljem i izbaviteljem doma Jakovljeva u onim teškim godinama kada je vladala glad po svoj zemlji. Po njegovoj upravi Bog je očuvao svoj izraelski narod od bijede gladi, a sam egipatski faraon svu je upravu stavio u Josipove ruke i „kad je i sva zemlja egipatska osjetila glad, puk zavapi faraonu za kruh; a faraon reče Egipćanima: ‘Idite k Josipu i što god vam rekne, činite!’“  

Utecimo se s pouzdanjem ovom našem svetom i moćnom Zaštitniku: poglavaru Svete Nazaretske obitelji u svim potrebama naših obitelji, zaštitniku cijele Crkve Katoličke u svim potrebama svete Crkve Božje i zaštitniku našeg Naroda u svim potrebama naše Crkve u Hrvata i hrvatskog naroda.

Idite k Josipu!                                                   

Sveta Kongregacija za obrede objavila je 8. prosinca 1870. godine dekret Quemadmodum Deus koji je priopćio odluku pape Pija IX. da sv. Josipa proglasi zaštitnikom cijele Crkve Božje… 

Quemadmodum Deus

Kao što je Svemogući Bog postavio Josipa, sina patrijarha Jakova, nad cijelom zemljom egipatskom da sačuva žito za narod tako, kad je nastupila punina vremena i trebao je poslati na zemlju Svoga Jedinorođenog Sina, Spasitelja svijeta, Bog je izabrao drugog Josipa kojemu je prvi bio „pralik“ i učinio ga gospodarom i poglavarom nad kućom i svim imanjem Svojim i čuvarom Svojeg najdragocjenijeg Blaga.

Doista, za suprugu je dobio Bezgrješnu Djevicu Mariju od koje se po Duhu Svetom rodio Isus Krist naš Gospodin koji se udostojao u očima ljudi biti sin Josipov i biti mu podložan.

Njega, koga su mnogi kraljevi i proroci željeli vidjeti, Josip ne samo da je vidio, već je s Njim razgovarao i očinskom Ga ljubavlju i grlio i ljubio. Revno je i marljivo odgajao Onoga koga su vjernici trebali primiti kao Kruh koji je s Neba sišao i tako postići vječni život.

Zbog ovog uzvišenog dostojanstva koje je Bog dodijelio Svom Najvjernijem Sluzi, Crkva je uvijek iznimno poštovala i častila blaženog Josipa odmah iza njegove svete supruge Djevice Marije Majke Božje i molila njegov zagovor u vremenima nevolja.

I sada u ovim teškim vremenima dok se na Crkvu obaraju brojni neprijatelji i napadaju je sa svih strana i nasrću na nju takvom žestinom da bezbožni ljudi izjavljuju da su je vrata paklena već nadvladala, časni prelati cijelog katoličkoga svijeta predstavili su Vrhovnom Pontifeksu svoju vlastitu molbu i onu svojih vjernika u čije su se ime također zauzeli, moleći ga da on svetog Josipa postavi zaštitnikom Crkve.

A ovaj put su još ozbiljnije ponovili ovu svoju molbu i želju na Svetom ekumenskom saboru u Vatikanu.

Shodno tome, svidjelo se Njegovoj Svetosti, papi Piju IX. posvetiti sebe i sve vjerne najmoćnijoj zaštiti i pokroviteljstvu sv. patrijarha Josipa te je odlučio udovoljiti želji prelata i svečano ga proglasiti zaštitnikom Crkve Katoličke.

Njegova Svetost je ujedno odredila da se njegov spomendan na 19. ožujka slavi kao svetkovina makar bez pripadajuće osmine s obzirom na to da pripada u Korizmu. Nadalje, u tom smislu odredio je da se ova njegova odluka objavi Dekretom Svete Kongregacije za obrede i obznani na današnji dan posvećen Bezgrešnoj Djevici Majci Božjoj, najčistijoj Josipovoj Zaručnici.

Prijevod: M. V. | IZVOR

PIŠITE SVOJE MOLITVE I KOMENTARE

error: Content is protected !!
%d blogeri kao ovaj: