SVETI FRANJO KOD SULTANA
‘Zapalite vatru, ući ćemo zajedno u nju, pa ćemo vidjeti čiji je Bog pravi’
U današnje vrijeme mnogo se više govori o toleranciji, dijalogu i jedinstvu a sve manje o evidentnoj istini koja glasi: Jedan je Bog – Isus Krist. Tako nerijetko vidimo svećenike koji se mole Allahu, vidimo crkvu koja se nerijetko prilagođava, miče svoje križeve, ruši svoje crkve sve poradi ‘mira i ljubavi’. No jesu li kršćani pozvani na to? Na šutnju? Ili su pozvani jasno zauzeti stav vjere, stav Istine koja se ne prilagođava, koja ne ulazi u dijalog poniženja, nego zastupa apsolutnu pobjedu Krista nad svime što postoji. Mnogi se danas pitaju kako se postaviti prema Islamu, a sveti Franjo Asiški daje nam odgovor!
To jest dijalog, ali nije ‘zajednička’ molitva, to je vjera u nepobjedivog, u milosnog u najjačeg, neustrašivog, nedodirljivog Gospodina Isusa Krista koji ne poznaje strah. Ne, nije riječ o nasilju, riječ je o evangelizaciji, o naviještanju apsolutne ISTINE, kako je to činio i sv. Franjo. Donosimo vam samo jedan primjer u kojem je sv. Franjo pobijedio Sultana. Obratite pažnju na snagu vjere, jer ta snaga je snaga koja se traži za današnje vrijeme i ništa manje od toga!
U jeku križarskih ratova 1219. godine, sv. Franjo Asiški je odlučio poći u misijsko putovanje u Egipat. Stigavši tamo, prošao je kroz križarske linije i došao do muslimanske teritorije. Kako je bio izvan dometa kršćana ubrzo su ga uhvatili muslimanski vojnici. Franjo je rekao vojnicima da želi sultanu propovijedati Krista. Sultan Melek el-Kamel mu je, želeći ga ismijati dopustio da uđe u njegov logor i obećao mu da će mu dopustiti da se živ vrati odakle je došao. Kada su ga doveli pred sultana Franjo je rekao: ” Mene šalje Svemogući Bog da naviještajući istine Evanđelja tebi i tvome narodu pokaže put spasenja.” I dok je propovijedao, sultanu je se Franjo svidio i dojmila ga je snaga Franjinih riječi i to tako jako da ga je pozvao da nekoliko dana boravi kod njega.
Franjo je sultanu ponudio da ispitaju čija je vjera prava, odnosno rekao mu je da zapale veliku vatru i obojica uđu nju, a onaj koji izađe nepovrijeđen glasnik je pravoga Boga i prave vjere. Kada sultan ni na to nije pristao, sv. Franjo mu je predložio da, umjesto sultana, s njim u vatru uđe neki od imama ili bilo ko koga sultan odabere, ali sultan pokolebane vjere nije pristao ni na to.
Kako sultan nije bio voljan dopustiti taj pokus s vatrom, sv. Franjo je zamolio dopuštenje da ih napusti. Sultan je, iako ismijan, ispoštovao svoju riječ i dao nalog da Franju sprovedu do kršćanskih utvrda.
Zanimljivo je naime, da ovo nevjerojatno svjedočanstvo i pobjedu Krista oživotvorenog u liku sv. Franje mnogi skrivaju ili pak iskorištavaju za nešto posve suprotno i lažno! Pa je sveti Franjo predstavljen kao svetac lažnog dijaloga, kao svetac koji je pomirio islam i kršćanstvo, a neki idu toliko daleko da kažu da je i sveti Franjo ovim primjerom pokazao da islam i kršćanstvo njeguju vjeru u istog Boga. No, to je tako daleko od istine pa nas pitamo: Tko je od nas spreman, poput svetog Franje uči u vatru za svjedočanstvo ISTINE s vjerom da je Isus Krist pravi Bog?
Ne odustajte kršćani od Isusa u ovim vremenima, jer on nas baš takve treba! To su nasljedovatelji Krista, branitelji istine kojih je danas jako malo – nažalost, čak i u Crkvi!
dnevno hr
KOMENTARI